Novi sadržaj na Interliberu: Brend hrvatske književne scene

Novi sadržaj na Interliberu: Brend hrvatske književne scene

Novi sadržaj na Interliberu: Brend hrvatske književne scene

FUL KULTURNO PUNKT u srcu paviljiona 6. i Brend kultura: novi sadržaj na Interliberu oduševio je brojne posjetitelje već prvog dana održavanja

Interliber 2017. upotpunio je sasvim novi program u organizaciji Superbrands Hrvatska i magazina Brend kulture. U prvom danu festivalskog sadržaja, #Fulkulturno punkt zainteresirao je brojne posjetitelje Interlibera već prvi dan svojim sadržajem

Ovogodišnji Ful kulturno punkt započeo je nakon samog otvorenja Interlibera. Lea Brezar, CEO Superbrands Hrvatska i Slovenija otvorila je novi festivalski program i naglasila kako se razgovorima na FUL KULTURNO punktu žele potaknuti promjene na hrvatskoj književnoj sceni”, a moderatorica Sandra Pocrnić Mlakar, novinarka i urednica te vlasnica izdavačke kuće Beletra, predstavila je posjetiteljima goste i temu prvog okruglog stola – brend hrvatske književne scene.

Na okruglom stolu sudjelovali su Nenad Bartolčić, glavni i odgovorni urednik portala Moderna vremena Info; doc. dr. sc. Davor Piskač, profesor s Odsjeka za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Luka Ostojić, glavni urednik portala booksa.hr.

Gosti okruglog stola dotakli su točke važne za razvoj hrvatske knjige; kako se snaći u pojavi hiperprodukcije knjiga te u kakvom su položaju književni kritičari koji nam pri tome mogu pomoći. Samim time nametnula se tema novonastalog fenomena književnih blogera nakon čega je Luka Ostojić istaknuo: ”Moj je stav prema blogerima pozitivan, to je još jedan pristup knjizi. Jedino što za razliku od portala, blog ovisi o opsobnim preferencijama autora.“

Kada se govori o književnoj kritici svi su se sugovornici složili da se od samog pisanja istih književni kritičari ipak ne može živjeti. U prilog tome ide i činjenica da postoji sraz između književne kritike i ostalog medijskog sadržaja mainstream medijima. Razgovor čije su daljnje smjernice bile nove tehnologije, internet i e-knjige, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH, gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti.

”Moderna se vremena čitaju u regiji, ali i u Njemačkoj, Švicarskoj itd. No, problem dolazi tada kada čitatelj u New Yorku želi kupiti knjigu, imamo problem jer se nije dogodilo što se trebalo pa je e-nakladništvo u Hrvatskoj skromno. Kada bi se iskoristio taj kanal distribucije i hrvatska knjiga bi se još više čitala i čitanost hrvatskih autora bi se još više povećala izvan granica Hrvatske.

Hrvatsku književnu scenu iz kuta urednika prokomentirao je Branko Matijašević ”Guru za kulturu“ i zaključio kako svaka knjiga može pronaći svojeg čitatelja na hrvatskoj sceni te kako u izdavaštvu ne postoje konkretni argumenti prema kojima autore i njihove knjige treba procijeniti kao uspješnice. ”Stvarni odgovor bi bio da je sve je stvar osjećaja – u izdavaštvu u ne postoje argumenti. Pametni argumenti, koji zvuče izvrsno na papiru, više manje u stvanrosti nisu takvi.” Iako se Brankov urednički izbor do sad pokazivao uspješnim, Matijašević naglašava kako je skromnost ključna ”Mislim da je skromnost ključna riječ, kao i slušanje toga što tržište želi.”

Govorilo se i o žanrovskoj literaturi koja je dosta je zanemarena te je postavljeno pitanje što bi se moglo napraviti da bi se žanrovski pisci bolje afirmirali, na što je Matijašević odgovorio kao se promjena u tom segmentu već događa: ”Imamo nove autore, nove urednike, nove ljude koji utječu na taj segmenti i kroz blogove, itd. Sam pišem za dosta portala i prema vlasitotm odabiru guram žanrovsku književnost. Stvari se događaju djelovanjem i na taj način se po meni podiže kultura. Kultura znači tolerancija u njoj se svatko se može izraziti na način koji njemu odgovara.
Nakon rasprave su predstavljene i dvije knjige žanrovske hrvatske scene: ”Pravi se da si normalna”, krimi komedija Ane Dumančić, te triler Zorana Lisjaka, obje u izdanju Beletre.

Prvi dan Interlibera na punktu FUL KULTURNO zaključen je književnim nagradama. Ugledno društvo organizatora, predstavnika žirija i idejnih začetnika književnih nagrada: Kruno Lokotar, koordinator nove književne nagrade Fric, Miroslav Mićanović ispred žirija tportalove nagrade te Drago Glamuzina, glavni urednik VBZ-a, zainteresiranim su posjetiteljima ispričali posebnosti svake od nagrada te njihov utjecaj na publiku, a i na afirmaciju autora. Kako je rekao Mićanović, budući da je kritička infrastruktura nestala pa neka knjiga može dobiti više nagrada, nego kritika, kada publika odlučuje što će čitati – nagrade postaju jedni od rijetkih orijentira u šumi medijskih informacija. Razgovor je završio kritikom koju možemo nazvati i preporukom Ministarstvu kulture da se više uključi u zbivanja na sceni pa i u kvalitetu vrednovanja samih nagrada.

 

FUL KULTURNO punkt danas, 8.11. najavljuje dan promatranje izdavaštva kroz prizmu brendiranja:

  • 12:00 Razgovorna radionica: “Kako knjiga može biti brend?”, Ivan Pakozdi, izvršni direktor za razvoj, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski i turistički menadžment i studenti: Karla Šalić, Lucija Žukina, Ivan Biošić, Darija Jeger
    Vodi: Adela Juhas, Odnosi s javnošću, Dhar media
  • 16:30 – “Super brandovi u izdavaštvu”, Seid Serdarević, nakladnik, Fraktura; Miroslava Vučić,  Glavna urednica, Školska knjiga
    Vodi: Adela Juhas, Odnosi s javnošću, Dhar media
  • 17:15 ”Vrijeme za promjene”, Zvonko Čubrić, suvlasnik Hoću knjigu; Vanja Čučković, voditelj nabave, Znanje; Anela Mišanec, direktor promocije Tisak media i Sandra Karić Strsoglavec, voditelj kategorije, Tisak media
    Vodi: Sandra Pocrnić Mlakar, novinarka i urednica

Razgovorna radionica okrenuta je izdavačima i pojedincima kojima bi moglo biti zanimljiv put stvaranja knjige kao brenda. Sugovornici sa Edward Bernaysa osim Izvršnog direktora za razvoj dolaze iz redova studenata i to da bi prokomentirali mišljenje našeg tima da knjiga može postati brend jednako snažan kao i Smart phone.

Dugogišnji rad u izdavaštvu koji je usmjeren na postepeni razvoj neminovno donosi titulu super brenda. Razgovaramo s dva izdavača – Frakturom i Školskom knjigom, koji predano rade na tome da ostanu i opstanu u svijetu izdavaštva te novim “igračima” Hoću knjigu i Znanju koji donose promjene u knjižarstvo.

Podjeli
  •  
  •  
  •  

Leave a Comment