Knjiga kao apsolutni brend 

Knjiga kao apsolutni brend 

Knjiga kao apsolutni brend 

Knjiga kao apsolutni brend 

Knjiga je apsolutni brend kojem su ključni faktori emocija, prepoznatljivost i dobra priča, a na tržištu definitivno treba zauzimati poziciju i cijenu koja joj zadržava vrijednost

 


II. dan FUL KULTURNO programa na Interliberu – Brend: Izdavači

 

Drugi dan Ful kulturno programa otvorile su mlade snage – studenti Visoke škole za komunikacijski i turistički menadžment „Edward Bernays“, u pratnji Ivana Pakozdija, izvršnog direktora za razvoj. Dino Premilovac, Lucija Žukina, Ivan Biošić i Darija Jeger odgovorili su nam na pitanje može li knjiga biti brend, a odgovor je – apsolutno može! Emocija je ključni faktor, a isto je tako bitna prepoznatljivost, poistovjećivanje i dobra priča, kako sadržajna, tako i promotivna, a ona može imati učinak samo ako autor dobro poznaje svoju publiku. Istaknuta je i važnost vanjštine koja nas privlači najavljujući nam što je unutar korica. Vjerujemo autoru koji je brend, vjerujemo medijskim recenzijama, ali najviše vjerujemo preporuci koja je najbolji PR. Iako nam tehnološki uređaji uvelike pojednostavljuju proces nabave članaka i knjiga, knjiga je sama po sebi, već kao fizički predmet, toliko snažan brend da su se svi sugovornici složili da osjećaj papira i miris knjige pružaju nezamjenjiv doživljaj.

Nakon što su predstavili posebnosti izdavačkih kuća, nakladnik Seid Serdarević iz Frakture i Anamarija Žužul, članica uprave Školske knjige raspravili su o trenutnom problemu izdavaštva – snižavanju cijena. Kako kažu, cijene moraju biti na razini da se knjiga cijeni jer potrebno je komunicirati dugotrajnu vrijednost. Kod govora o povećanju čitanosti, osim Strategije koja je za istu nedavno donesena, sugovornici su istaknuli važnost same knjige za osobni razvoj svakog čovjeka, kao i mogući uzrok nečitanja, a to je nestanak navike čitanja nakon srednje škole. I u trenutnoj digitalnoj transformaciji Fraktura želi stvoriti vjernu publiku koja vjeruje njihovom izbor”, istaknuo je Serdarević, dok je u prvom planu Školske knjige akcije poticanja čitanja. Anamarija Žužul smatra kako je osnovni problem izdavaštva snižavanje cijena i posljedično srozavanje vrijednosti knjiga te nedostatak vizije koja nudi veću vrijednost kupcu, a samo postojanje te vizije i želja da Školska knjiga bude više od samog prodavača, njihova je najveća kvaliteta. ”U raštrkanosti, trci za novcem i želji da se pokriju svi segmenti publike, gubi ono osnovno što nakladnika čini nakladnikom – strast prema čitanju i knjizi i vjera u ono što se izdaje, a novac u svemu tome može biti samo posljedica, ne i osnovni cilj”, naglasio je Seid Serdarević. Za kraj, sugovornici su se složili kako je konkurencija dobrodošla jer podiže kvalitetu.

„Vrijeme za promjene“ naslov je razgovora o kritičnim točkama u današnjoj organizaciji knjižara i odnosu nakladnika i knjižara te rješenjima koja se nameću i razvojnim smjerovima. Kod teme poticanja prodaje knjiga i oživljavanja scene, Zvonko Čubrić, suvlasnik Hoću knjigu, istaknuo je da oni nisu nakladnici, već isključivo knjižari – trgovci koji će događajima privući ljude u knjižare nadajući se da će oni taj prostor prepoznati kao onaj u kojem žele provoditi vrijeme. Vanja Čučković, voditelj nabave Znanja, smatra da knjigu ne treba poticati kao što mi mislimo, te da teza da čitatelji u Hrvatskoj ne postoje – fama, što su oni, kako kaže, u suradnji s Tiskom, dokazali. Sandra Karić Strsoglavec prisjetila se početaka, kada su knjižare bile klasične knjižare, a oni su Tisak media željeli pretvoriti u dinamičnu multimedijalnu knjižaru s puno više sadržaja. Sugovornici su se složili kako je atmosfera među konkurentima zdrava te da su oni više poslovni partneri koji rade na kvaliteti čitalačke kulture u Hrvatskoj. Pojavio se i problem knjižara u manjim gradovima i rješenje koje nudi francuski koncept, prema kojem Ministarstvo podržava manje knjižare, no kako kažu, u Hrvatskoj je to rješenje nerealno. Svi su se složili oko pozicioniranja hrvatskih autora – za njih u knjižarama uvijek ima mjesta, i na policama, i na promocijama. Tema je ponovno bila i snižavanje cijena, a zaključak je glasio: Pravi proizvod treba imati pravu cijenu. U duhu naslova ovog razgovora, moderatorica Sandra Pocrnić Mlakar najavila je da će sljedeće godine jedna od tema razgovora biti – izvoz knjige.

 

 

 

Podjeli
  •  
  •  
  •  
Share

Leave a Comment